- INCAMAKE Y’UBUZIMA BWA PADRI PIERRE SIMONS
Padiri Pierre SIMONS mwene SIMONS Joseph na Marie Louise PAULUS, yavukiye muri Komini La Calamine, Intara ya Liège, mu Bubiligi ku itariki ya 10 Gicurasi 1941.
Padiri Pierre SIMONS Yize amashuri abanza mu Ishuri ry’ababikira (Saintes Augustines) i Katharinenstift Astenet muri Lontzen kuva mu 1947 kugeza mu 1953. Kuva mu 1954 kugeza mu w’i 1960 yakomeje amashuri yisumbuye muri Collège Patronné y’i Eupen.
Mu 1963 yize mu Iseminari Nto y’i Saint –Trond mu Bubirigi. Kuva mu 1964 kugeza mu 1969 akomereza mu Iseminari Nkuru y’i Liège.
Ku itariki ya 28 Kamena 1969 yahawe isakaramentu ry’ubusaseridoti muri Diyoseze ya Liège mu Bubiligi. Ku itariki ya 15 Kanama 1969 nyuma y’amezi abiri ahawe isakaramentu ry’Ubusaseridoti, yoherejwe mu butumwa mu Rwanda nk’umupadri w’impano Diyoseze ya Liege ihaye Diyoseze ya Butare.
Padri Pierre SIMONS akigera mu Rwanda, yahise yoherezwa i Nyanza mu ishuri rya Kristu Umwami (College du Christ Roi), ahaba umwarimu w’amasomo atandukanye arimo isomo ry’Iyobokamana, isomo ry’indimi nk’Ikilatini, Igifaransa n’Ikigiriki kugera mu 1995
Padri Pierre SIMONS yabaye muri Christ Roi i Nyanza mu bihe hari abapadri bamwe na bamwe bari baramunzwe n’ibitekerezo by’urwango n’ivanguramoko, ariko we nta na rimwe yigeze ahindurwa n’ingengabitekerezo zabo. Yafashaga buri mwana atitaye ku nkomoko ye cyangwa ubwoko bwe.
Umurimo w’ubwarimu Padri Pierre SIMONS yawufatanyije n’indi mirimo ikurikira:
- Mu 1971, yashinze ikigo cyita ku bana b’imfubyi i Nyanza, akiyobora kugeza mu 1988. Muri icyo gihe kandi yari ashinzwe ibikorwa by’Iyobokamana (Aumônier) muri Gereza ya Nyanza;
- Kuva mu 1988 kugeza mu 1991 yabaye “aumônier” w’impunzi z’Abarundi mu Nkambi za Katarara mu cyahoze ari Komini Ntyazo n’i Kinazi, mu cyahoze ari Komini Ntongwe;
- Mu 1989 yashinze ikigo cy’imfubyi i Cyotamakara mu Murenge wa Ntyazo, akiyobora kugeza mu 2018. Muri iyo myaka kandi yari Padiri Mukuru wungirije wa Paruwasi ya Ruyenzi muri Diyosezi ya Butare;
- Kuva mu 2018 kugeza ku wa 24/8/2020, yari Padiri Mukuru wungirije wa Paruwasi ya Save akaba na Aumônier w’Ababikira bo mu muryango w’Abenebikira n’indi miryango y’abihayimana y’i Save.
- IBIKORWA BY’INDASHYIKIRWA BYARANZE PADRI PIERRE SIMONS
Ibikorwa byaranze Padri Pierre SIMONS mu Rwanda bikubiye mu gushinga ibigo by’imfubyi no kubitaho, guhisha no kurokora Abatutsi bahigwaga muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, no kwanga gusiga abahigwaga.
- Gushinga ibigo by’imfubyi no kuzitaho
Padri Pierre SIMONS yageze mu Rwanda ahasanga Padri Joseph Fraipont wageze mu Rwanda mu 1957 ashinga ikigo cya Gatagara mu 1962 cyita ku bafite ubumuga butandukanye.
Mu 1971, Padri Pierre SIMONS yababajwe n’imibereho mibi n’imfubyi z’abana zitagira kivurira zari mu gace ka Nyanza, maze agendeye ku rugero rwa mugenzi we Padri Joseph Fraipont, ashinga Ikigo cy’Imfubyi yise “Home Don Bosco” mu Gatsinsino, ahahuriza abana b’imfubyi. Abo bana yabahaga ibibatunga, imyambaro, akabashyira mu ishuri, akanabaha ibikoresho by’ishuri. Muri 1975 ikigo cyari gifite abana bagera kuri 52.
Mu 1981, Diyoseze ya Liege yamusabye gusubira iwabo mu Bubiligi, ikigo cy’imfubyi gisigaranwa na Padri Christian Gregoire nawe w’Umubiligi. Mu 1988 ikigo gihabwa Abapadiri bo mu muryango w’aba “Rogationistes”. Muri icyo gihe ariko, abana batangiye gutoroka ikigo kuko ngo batari bagifashwe neza, bakirwa bazerera mu Mujyi wa Nyanza. Ayo makuru ageze kuri Padiri SIMONS yasabye kugaruka mu Rwanda kugira ngo akomeze kwita kuri abo bana.
Muri 1989, Padri Pierre SIMONS yagarutse mu Rwanda, maze mu 1990 ashinga ikindi kigo cy’imfubyi i Cyotamakara mu Karere ka Nyanza, Umurenge wa Ntyazo, aho yarereye abana b’abahungu gusa, ab’abakobwa bakurira mu kigo cy’ababikira ku Ruyenzi hafi ya Cyotamakara.
- Kurokora abahigwaga muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda
Mu 1994 ubwo jenoside yakorewe Abatutsi yashyirwaga mu bikorwa, Padri Pierre SIMONS yari mu kigo cy’imfubyi cy’i Cyotamakara mu Karere ka Nyanza, Umurenge wa Ntyazo. Icyo kigo cyarimo abana bagera kuri 40 harimo abana b’Abatutsi bahigwaga. Muri icyo gihe, Padiri SIMONS yahanganye n’ingengabitekerezo ya Jenoside, atoza abana gushyira hamwe bakirinda kwivangura bakurikije amoko.
Jenoside itangiye gushyirwa mu bikorwa, abana benshi ndetse n’abantu bakuru bahungiye muri icyo kigo, Padri Pierre SIMONS arabakira, arabahisha kugera barokotse. Mu gihe cya Jenoside, byabaye ngombwa ko Padiri SIMONS yakira n’abakobwa kuko we yari asanzwe arera abahungu gusa. Umubare w’abana wavuye kuri 25 ugera kuri 200.
Ku itariki ya 21/4/1994, Jenoside igeze mu Murenge wa Ntyazo, Padiri SIMONS yakoresheje inama abana bakuru, abasaba kunga ubumwe bakakira ababahungiraho. Munyabugingo Isaac, umwe mu bo yareraga, avuga ko yabasabye kwishyira hamwe, bakirinda kugirana ikibazo, kuko: “nabafashe mwese ntazi amoko yanyu, mwihangane mugire ubumwe, sinzabone hari uwijandika mu bwicanyi.”
Interahamwe zimaze kumenya ko afite Aabatutsi mu kigo, zahoraga ziza gushaka abo zica ndetse no kumushyiraho iterabwoba ko agomba gutandukanya abari bateraniye aho ariko ntiyigeze na rimwe atinya guhara ubuzima bwe aho kugira uruhare urwo arirwo rwose mw’iyicwa ry’abatutsi. Iyo Interahamwe zazaga mu kigo yazibwiraga ko abahari bose ari abana be b’imfubyi. Yaterwaga buri munsi n’Interahamwe, abaturanyi n’abasirikare bari bakambitse ku Ruyenzi no mu ishyamba rya Mpande bazaga kurya mu kigo cy’imfubyi, hakaba nubwo bariye ibyateguriwe abana bato. Padiri SIMONS yatangaga amafaranga n’ibindi bikoresho akabiha interahamwe kugira ngo zitinjira mu kigo zigatwara, zikica Abatutsi barimo.
Mu ntangiriro za Kamena 1994, ikigo cy’imfubyi cya Cyotamakara cyari cyugarijwe n’Ingabo za Ex-FAR zahungaga zari zaraciye ingando ku gasozi ka Ruyenzi kari nko muri metero 400. Muri icyo gihe, Padri Pierre SIMONS yamenye amakuru ko Ingabo za FPR zari i Gisasa kuri Komini Ntyazo, bituma asaba uwabishobora kuba yazihungiraho. Hagiye itsinda ry’abasore batanu barimo Nkulikiyumukiza Jean Marie Vianney na Munyabugingo Isaac bagezeyo batanga amakuru, maze mu ijoro ryo ku wa 6 rishyira uwa 7 Kamena 1994, Ingabo za FPR zihungisha Padri Pierre SIMONS n’abana barenga 200 yari afite, 60 muri bo bari munsi y’imyaka 6. Byasabye amasaha abiri bagenda mu bishanga kugira ngo bagere aho Ingabo za FPR zari zikambitse.
Ingabo za FPR-Inkotanyi zabahungishirije i Nyanza aho bahuriye n’abandi bana benshi barimo n’abavuye i Gatagara, bahava bajya i Nyamata mu Bugesera aho babaye kugeza muri Werurwe 1995, ubwo Padri Pierre SIMONS n’abana bari kumwe basubiye i Cyotamakara, akomeza umurimo we wo kwita ku mfubyi zitagira kivurira. Muri 2001, Padri Pierre SIMONS yareraga abana 132 (abahungu 91 n’abakobwa 41). Iki kigo cyafunzwe mu 2018 muri gahunda yo kurerera abana bose mu miryango.
Ubwo abasirikare b’Ababiligi bicirwaga mu Rwanda ku wa 7 Mata 1994, Ambassade y’u Bubiligi i Kigali yasabye Padiri Pierre SIMONS ko yatahana n’abandi Banyaburayi. Yarabyumvise ariko yanga gusiga abana yareraga n’abandi bari bamuhungiyeho. Yagize ati: “ntabwo nasiga abana kandi aribo mbereyeho, nimpfa nzapfana nabo.” Byageze n’aho Interahamwe zimubwira ko “zizamuteramo icyuma kikamumaramo igihe”, ko aribwo azumva impamvu yagumye mu Rwanda abandi banyamahanga baratashye, ariko yanga kuva ku izima.
- UBUZIMA BWA PADRI PIERRE SIMONS NYUMA YA JENOSIDE YAKOREWE ABATUTSI
Nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi, Padiri SIMONS yakomeje kwita ku bana b’imfubyi b’abahungu mu Kigo cya Cyotamakara, ab’abakobwa abashakira icumbi mu babikira bo mu muryango wa Mutagatifu Mariya w’i Namur (Soeurs de Saint Marie de Namur) bo ku Ruyenzi bari baturanye bamufasha kubitaho ariko akaba ariwe utanga ibyangombwa byose bakenera birimo ibibatunga, imyambaro, amafaranga y’ishuri n’ibindi. Yakiriye kandi abana yahabwaga n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Mpunzi (HCR) na Komite Mpuzamahanga y’Umuryango Utabara Imbabare (CICR) mu gihe bari bategereje kubona imiryango yabo.
UMWANZURO
Padiri Pierre SIMONS yitangiye abana b’imfubyi batagira kivurira. Yakiriye, ahisha kandi arokora Abatutsi bahigwaga mu gihe cya Jenoside. Abo yareze bamutangira ubuhamya ku rukundo ruhebuje, ubumuntu, ubwitange, ubutwari bwamuranze, by’umwikariko mu gihe yitangiraga abahigwaga muri Jenosie yakorewe Abatutsi ari umunyamahanga. Benshi mu bo yareze n’abo yarokoye bashinze imiryango, ubu ni ababyeyi, nabo bafite abana.
Ku itariki 24 Kanama 2020 Padiri Pierre SIMONS yitabye Imana azize uburwayi, afite imyaka 79 harimo 51 yari amaze ari Umusaserdoti. Yashyinguwe mu Kigo cy’Imfubyi i Cyotamakara ku wa 31 Kanama 2020.